Otok Vis, Dalmacija

Najistureniji je hrvatski otok s površinom od 90,3 km2. Hvarski ga kanal dijeli od otoka Hvara , a Biševski od otoka Biševa. Od talijanske je obale udaljen oko 60 milja. Otokom se protežu tri brdska lanca izmecu kojih se nalaze krška polja. Najveca su uzvišenja Hum (585 m), Sveti Duh (563 m) i Mali hum (514 m).

Žitelji se bave poljodjelstvom, ribolovom i turizmom. Obale su otoka strme i razvedene. Na zapadu je otoka Komiški zaljev , a na sjeveru Viška luka .


Prvi su žitelji na Visu obitavali vec u III. tisucljecu prije Krista. Bili su mediteranskog podrijetla. U II. tisucljecu prije Krista potisnuli su ih Iliri koji su u VI. i V. st. prije Krista tu formirali svoju državu.
Sirakuški tiranin Dimitrije Stariji oko godine. 397. prije Krista utemeljuje na Visu svoju koloniju Issu ciji su žitelji proširili svoj utjecaj prema srednjodalmatinskim otocima.
Prevlast je Isse ugrozio ilirski kralj Agron I. i kraljica Teuta koju su godine 219. prije Krista porazili Rimljani. Od tada je Issa priznavala prevlast Rima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 U socijalistickoj Jugoslaviji, Vis je zbog svog strateškog položaja bio otok zatvoren za strance (zabrana dolaska stranaca je ukinuta tek 1989.) i citav otok je pretvoren u veliku vojnu utvrdu. No upravo je ta izoliranost, koliko god bila teška za stanovnike otoka Visa u tim vremenima, od nezavisnosti Hrvatske uvrstila Vis mecu najomiljenije destinacije citavog Mediterana. Prekrasna ocuvana priroda, ekološka poljoprivreda i ocuvana tradicionalna arhitektura jedinstveni su aduti ovoga jedinstvenog otoka.