Otok Vis, Dalmacija

Komiski zaljev

Najistureniji je hrvatski otok s površinom od 90,3 km2. Hvarski ga kanal dijeli od otoka Hvara, a Biševski od otoka Biševa. Od talijanske je obale udaljen oko 60 milja. Otokom se protežu tri brdska lanca izmecu kojih se nalaze krška polja. Najveca su uzvišenja Hum (585 m), Sveti Duh (563 m) i Mali hum (514 m).

Žitelji se bave poljodjelstvom, ribolovom i turizmom. Obale su otoka strme i razvedene. Na zapadu je otoka Komiški zaljev , a na sjeveru Viška luka .

Otok Vis

Prvi su žitelji na Visu obitavali vec u III. tisucljecu prije Krista. Bili su mediteranskog podrijetla. U II. tisucljecu prije Krista potisnuli su ih Iliri koji su u VI. i V. st. prije Krista tu formirali svoju državu.
Sirakuški tiranin Dimitrije Stariji oko godine. 397. prije Krista utemeljuje na Visu svoju koloniju Issu ciji su žitelji proširili svoj utjecaj prema srednjodalmatinskim otocima.
Prevlast je Isse ugrozio ilirski kralj Agron I. i kraljica Teuta koju su godine 219. prije Krista porazili Rimljani. Od tada je Issa priznavala prevlast Rima.

Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva (g.476.) Vis je jedno vrijeme priznavao vlast Gota a potom Bizanta. Hrvati su Vis poceli naseljavati od VII. st. Godine 997. Vis su zauzeli i razorili Mlecani. Od godine 1420. pod upravom je Mlecana. Mirom u Campoformiju godine 1797. Venecija ga prepušta Austriji, a nakon mira u Požunu godine 1805. dolazi pod vlast Francuza koji ga utvrcuju. U ozujku godine 1811. engelska je flota nanijela tezak poraz francusko-talijanskoj floti i okupirala Vis.

Plaza blizu Komize

Tradicionalna Falkusa

Odredbama Beckoga kongresa godine 1814. ponovo je vracen Austriji do godine 1918. kada su ga okupirali Talijani. Rapalskim ugovorom pripao je godine 1921. Kra-Ijevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U travnju godine 1941. okupirali su ga Talijani pod cijom je vlascu ostao do kapitulacije Italije godine 1943., nakon toga je postao vojno-pomorska baza partizanske vojske.

Plaza Stiniva

Vis

U socijalistickoj Jugoslaviji, Vis je zbog svog strateškog položaja bio otok zatvoren za strance (zabrana dolaska stranaca je ukinuta tek 1989.) i citav otok je pretvoren u veliku vojnu utvrdu. No upravo je ta izoliranost, koliko god bila teška za stanovnike otoka Visa u tim vremenima, od nezavisnosti Hrvatske uvrstila Vis mecu najomiljenije destinacije citavog Mediterana. Prekrasna ocuvana priroda, ekološka poljoprivreda i ocuvana tradicionalna arhitektura jedinstveni su aduti ovoga jedinstvenog otoka.

Samostan u gradu Visu

Vis je oduvijek bio otok ribara i vinogradara. Komiža na otoku Visu smatra se kolijevkom ribarstva na Jadranu, a u minulim stoljecima komiški ribari bili su poznati u svim Mediteranskim lukama kao vrsni poznavaoci svoga zanata. Danas o slavnoj povijesti viškog ribarstva svjedoci Ribarski muzej u Komiži. Kaže se da su prvu vinovu lozu u Dalmaciji posadili stari Grci i da je posacena upravo na Viškom polju. Još je grcki pisac Agatarhid govorio da je vino s Visa u usporedbi sa svim drugima bolje. Najpoznatije autenticno bijelo vino svakako je cuvena viška Vugava, koju možete probati u brojnim restoranima i podrumima na otoku.

Dodamo li ovome jedinstvenom povijesnom, kulturnom i prirodnom nasljecu prekrasno, kristalno bistro more, predivne skrivene plaže, uvale i otocice, ljubazne domacine i udoban smještaj u privatnim kucama i apartmanima, jasno nam je zašto je upravo Vis omiljeno turisticko odredište za one posjetitelje koji žele iskusiti jedinstveni i vec uvelike nestali istinski Mediteranski ugocaj i nacin života. Pozivamo i Vas da posjetite otok Vis, sigurni smo da cete ga se zauvijek sjecati!